Slavenski bogovi i božice zavladali najljepšim zagorskim dvorcem

 

Mnoštvo bajki i priča prožete su likovima i događajima iz slavenske mitologije

Slavenska mitologija je tema koju smo već dugo očekivali na Danu bajki i priča. Postoji mnoštvo bajki i priča koje su prožete likovima i događajima iz slavenske mitologije kao što je slavenska mitologija utkana u naš svakodnevni život, samo što toga često nismo ni svjesni. Zato nam je ova manifestacija bila izazov, pokušali smo slavensku mitove osvijetliti s više strana, a posebno s one literarne i narativne. Zato smo ovogodišnji Dan bajki i priča koji je održan 3. srpnja 2023. u Desiniću posvetili upravo toj temi. Organizatori ove manifestacije bili su Hrvatsko knjižničarsko društvo, Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije, a suorganizatori Dvor Veliki Tabor i OŠ Đure Prejca iz Desinića. Skup je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija, Krapinsko zagorske županije i sponzora Mini mljekare Veronika iz Desinića.

​

Događanje namijenjeno djeci i odraslima

Kao i obično, ovaj posebni dan počeli smo s najmlađima. U jutarnjim satima okupili smo se u OŠ Đure Prejca u Desiniću gdje su knjižničarka iz Gradske knjižnice Krapina Miljenka Benc i knjižničarka iz OŠ Donja Stubica Danica Leštek pričale djeci. Miljenka se koncentrirala na vilinska bića koja obitavaju u šumama, a Danica je djeci ispričala Bremenske gradske svirače braće Grimm i hrvatsku narodnu bajku Žabica djevojka.

​

Nakon toga vilinski svijet se preselio u čarobni atrij Dvora Veliki Tabor gdje su odrasle sudionike manifestacije pozdravile Prominske vile koje nam je poslao Ansambl Zabok pod umjetničkim vodstvom Senke Jurina. Pozdravima su se pridružili voditeljica Dvora Veliki Tabor Renata Dečman, izrazivši zadovoljstvo što se ovo događanje odvija baš u Velikom Taboru jer je to idealno mjesto za ovakvu vrstu edukacije. Predsjednik Kulturnog vijeća KZŽ dr. sc. Davor Špoljar naglasio je kompetencije voditeljice projekta Danice Leštek dodavši da je ovo  događanje potpuno u skladu s motom Županije "Bajka na dlanu". Predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Jasenka Pleško također je pozdravila prisutne te dodala kako je „Dan bajki“ jedan od najboljih stručnih skupova koje podupire HKD. U ime Knjižničarskog društva KZŽ okupljene ljubitelje bajki pozdravila je predsjednica Društva Branka Tuđa Kanceljak: – Ovaj skup ima trostruku vrijednost:  podsjeća na našu pripadnost slavenskim korijenima jer je slavenska mitologija dio našeg naslijeđa i kulturnog identiteta, ukazuje na iznimnu popularnost literature s temom duhovnosti i mistike u današnje vrijeme, a također bih naglasila i odličnu povezanost profesionalnog i osobnog usavršavanja u tematici i izvedbi Skupa – rekla je predsjednica Knjižničarskog društva KZŽ.

Vrlo iscrpno i nadahnuto predavanje pod naslovom U svijetu bogova i božica slavenske mitologije održala je prof. franc. i phon, dipl. bibl. Marija Gajski. U samom uvodu otkrila nam je da njezina strast za ovu temu potječe iz jedne stare slovenske knjige narodnih bajki iz koje joj je čitao i pričao otac dok je bila mala. Tu se vraćamo na važnost i vrijednost knjige, čitanja i pričanja koje su u temelju misije knjižničara. Slavenska mitologija nije samo skup zgodnih i zanimljivih priča - to je religija u koju su vjerovali naši predci koji su doputovali iz dalekih krajeva. Na putu do naših krajeva prisutni su tragovi njihove vjere. Sačuvani su ostatci svetišta, prisutni su u običajima i u toponimima. Vjerovanja starih Slavena ulazila su u svaku poru svakodnevnog života. Sve neobjašnjivo pojašnjavalo se djelovanjem viših sila. Staroslavenski svećenici (žreci) imali su veliku moć jer su prenosili želje bogova. Poželjna i nepoželjna ponašanja tumačila su se željama bogova i božica. Sva ta vjerovanja prenosila su se usmeno kroz molitve i obredne pjesme te ih danas u tragovima pronalazimo u običajima, legendama, pričama i bajkama. U Marijinom predavanju vidjeli smo primjere utjecaja staroslavenske mitologije na književnost.

 

Popodnevne radionice

Popodnevni dio programa uvijek posvećujemo radionicama pa je tako bilo i ove godine. Sudionici su se podijelili u četiri grupe i radili u četiri odvojena prostora:

 

Radionica br. 1:  3 M: MARA, MORANA, MOKOŠ - snažni ženski mitski likovi (voditeljica Marija Gajski)

Sažetak: Pripreme za vjenčanje u punom su jeku. Uskoro će dvoje mladih izreći svoje zavjete kao i svake godine. Pitate se kako svake godine? U mitološkom svijetu, baš kao i u bajkama, sve je moguće. Mladenka Mara i mladoženja Jarilo su brat i sestra, djeca su boga gromovnika Peruna i božice Mokoš. Obred njihove svadbe treba potaknuti vegetacijski ciklus i godišnju rodnost. Polja će roditi žitom, plodit će se stoka i rađati djeca. O njihovoj svadbi i sreći ovisi kakva će nam biti godina. No, nije sve tako jednostavno... Mračna Morana božica je nesretne ljubavi, osvete i smrti. Sa sobom nosi zimu, snijeg i led. Glasnica je bolesti i starosti te predstavlja kraj fizičkog života. Što je Moranu, koja je nekad  bila draga i umiljata božica plodnosti, potaknulo da se pretvori u strašnu i ubojitu božicu osvetnicu? Božica Mokoš ima veliku glavu, razbarušenu kosu i duge ruke. Vuče se kroz maglu. Neumorna je prelja i tkalja, zaštitnica žena i ženskih poslova, boginja polja i plodnosti. Saznali smo kako se gazdarica nebeskog dvora suprotstavila muškim bogovima, kako i zašto kažnjava neposlušne žene, kako djeluje na sudbinu svakog čovjeka i zašto se njoj u čast peru kipovi u vodi. Različitim aktivnostima upoznali smo tri moćne slavenske božice čije bismo uloge i mi ponekad rado nakratko preuzeli.

​

Radionica broj 2: JEZIK PTICE, GLAS STABLA (voditeljica Margareta Peršić)

Sažetak: U nama je sve upisano i svatko u sebi nosi zapis cijelog svemira: od postanka do njegovog kraja pa opet do njegova početka. Ako promatramo svijet u njegovoj pojavnosti, možemo krenuti iščitavati tajno pismo ugrađeno u njegove strukture, pisano jezikom simbola i pokušati se približiti ruci koja ga je osmislila. Mitovi i bajke govore upravo tim jezikom i prodiru u naš svijet ispod kože. Amuleti i rune su vidljivi simboli kako vidljivog, tako i onog svijeta onkraj vidljivog. Kao mostovi, koji spajaju nespojivo. Crtali smo, tetovirali po koži, tkanini, šili, glasom po zraku i glini ih oblikovali, bojom ih potpomogli.

​

Radionica broj 3: ČIRI-BIRI BAJKA: Priča o slavenskim božanstvima (voditeljica: Slavica Farkaš Šimeg)

Sažetak: Igrači su preuzeli uloge slavenskih bogova i zaputili se u neočekivanu pustolovinu staroga slavenskog svijeta. Na početku igre smo pročitali osobine i karakteristike svojih likova i kroz igru se u njih uživili. Osmislili smo i ispričali jedinstvenu bajku o slavenskim bogovima kojima su se događale razne neobične situacije za koje ni jedan Slaven zapravo nije znao, a jedna od njih je i kako su čarobnicu Babu Jagu doveli u red. Na radionici smo zaključili da Baba Jaga i nije toliko strašna, ako joj se suprotstavimo na pravi način i ako u nama ne nađe suradnike i pomoćnike.

 

Radionica broj 4: VOĐENO RAZGLEDAVANJE DVORA VELIKI TABOR

Ova radionica privukla je najveći broj zainteresiranih jer su neki od sudionika manifestacije željeli iskoristiti priliku da razgledaju postav Muzeja. Odjevena u povijesni kostim kroz Muzej ih je provela muzejska pedagoginja Kristina Pavlović. Nadahnuto im je ispričala povijest ovog predivnog zdanja uplevši u priču legende kojima obiluje dvor i njegova okolica. Nakon radionica opustili su nas i zabavili članovi Srednjovjekovnoga putujućega lutkarskog kazališta loculatori. Izveli su nam predstavu Črni Toma Loborski za koju je tekst napisala voditeljica kazališta Andrea Brlobuš.

​

Najbolji dio programa

Najbolji dio programa uslijedio je predvečer u vrijeme kad vladavinu preuzima staroslavenska božica sutona Danica. Po prvi puta na Danu bajki čuli smo jednu od bajki Ivane Brlić-Mažuranić u izvođenju Sabine Gvozdić iz Ogulina. Prisjetili smo se Jagora i njegovih nevolja, prisjetili se svojih briga odrastanja i vidjeli kako se uz bajku sve nevolje lakše prebrode. Nakon Sabine na scenu je stupio dobri duh Dana bajki u liku Margarete Peršić koja je u svom prepoznatljivom stilu u pričanju uključila publiku. Bio je to vrlo nadahnut i zabavan performans u kojem se pokazalo da su knjižničari pored svega i dobri glumci. Program ovogodišnjeg Dana bajki bio je bogat i raznovrstan, ali bilo je i vremena za međusobne kontakte i razgovore. Na cijelom događanju okupilo se pedesetak odraslih sudionika, uglavnom knjižničara i odgajatelja i dvadesetoro djece. U magičnoj sinergiji bajkovitog pejzaža najljepšega dijela Zagorja, prostora Dvora, bajke, priče i sudionika načas je bljesnula čarolija koja se čini neponovljivom, ali mi se nadamo da ćemo tu čaroliju ponoviti i druge godine.

 

Danica Leštek